Rok za diplomiranje studenata koji su svoje studije upisali do 2005. godine je kraj 2013/2014 akademske godine. Nakon isteka datog roka, studenti koji ne uspeju da diplomiraju, imaju jednu od tri ponuđene mogućnosti:
- prebace se na studiranje po bolonji na neki sličan akademski program, naravno uz polaganje razlike ispita i bez mogućnosti finansiranja iz budžeta
- da upišu fakultet koji se nalazi na matičnom univerzitetu a nije srodan sa njihovim predhodnim fakultetom
- mogućnost prebacivanja na isti fakultet koji se nalazi u sklopu drugog univerziteta, npr. sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu na Ekonomski fakultet u Kragujevcu
Studenti koji su upisali integrisane studije iz polja medicinskih nauka imaju rok da završe svoje studije do kraja akademske 2014/2015 godine. Studenti koji su upisali magistarske studije po starom sistemu imaju rok da magistriraju do kraja akademske 2013/2014 godine, dok studenti koji su upisali doktorske studije po starom sistemu imaju rok da doktoriraju do kraja akademske 2015/2016 godine.
Jedan od glavnih problema jeste delimična, ili u nekim slučajevima nikakva primena bolonjskog sistema, koji je usvojen na nacionalnom nivou i trebao bi da važi za sve Univerzitete. Studenti su izgubljeni između starog i novog sistema studiranja, obično se i protive Bolonjskom sistemu jer nisu upoznati sa pravilima i uopšte sistemom, a uzrok svemu je otpor profesora prema promenama. Bolonja je primenjena samo u delovima koji odgovaraju profesorima, stoga zahtevaju manje ispitnih rokova, dok su benefiti i olaksice za studente poput oslobađanja gradiva za ispit putem kolokvijuma, potpuno izostavljeni u implementaciji na mnogim fakultetima svih Univerziteta.
Problemi sa kojima se student širom Srbije susreću svakodnevno su zastarela nastavna literatura, zastarele metode provere znanja, nedostupnost profesora za vreme obaveznih časova prijema studenata i mnogi drugi.
Ono što bi takođe trebalo pomenuti jeste opšta ekonomska situacija, i nedostatak finansijskih sredstava kao razlog produživanja. Izuzetno visoke školarine pojedinih fakulteta, male stipendije, nedovoljni kapaciteti studentskih domova i primoravaju studente da stupaju u radni odnos uporedo studiranju, ostaju u rodnim gradovima i odustaju od studiranja.
Čak 45% studenata odustane od fakulteta, a veliki je procenat onih koji pauziraju i zamrzavaju godine.
Naravno, deo krivice se može pripisati i studentima koji ulažu evidentno nedovoljan rad i trud, ili se okreću drugim zanimljivijim, ili na kratke staze isplatljivijim aktivnostima, kao što su honorarni poslovi, ali njih će novi zakon i ograničenje dužine studiranja na 8 godina naterati ili da marljivije rade ili da ranije odustaju od fakulteta. Adekvatna implementacija Bolonjskog sistema ih može inspitisati da se ipak odluče za ovo prvo, što se Studentska unija Srbije iskreno nada.
Bojan Vojinović
Predsednik Studentske unije Srbije
www.rts.rs/media/videoPopup.jsp?storyId=1408948